Danas je utorak, 18. avgust, 230. dan 2026. Do kraja godine ima 135 dana.
1805 – Srbi su na brdu Ivankovac kod Ćuprije, u jednoj od najvećih bitaka Prvog srpskog ustanka, prvi put potukli regularnu vojsku turske države. Napredovanje ustanika koji su zauzeli više gradova, uključujući Užice i Karanovac (danas Kraljevo), uznemirilo je sultana, koji je naredio Hafiz paši, imenovanom za beogradskog vezira, da sa 15.000 vojnika krene od Niša ka Beogradu. Na Ivankovcu se pod komandom Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca utvrdilo oko 2.000 Srba, koji su izdržali više turskih juriša, a bitku je rešio vođa ustanka Karađorđe, koji je noću između 18. i 19. avgusta s više od 4.000 ustanika braniocima pritekao u pomoć iz pravca Jagodine, pa su se Turci povukli u Paraćin. Posle dva bezuspešna napada na visove oko Paraćina 20. avgusta i novih gubitaka, Hafiz paša je, pokoleban ozbiljnim gubicima na Ivankovcu, odlučio da se povuče prema Nišu.
1812 – Francuski car Napoleon I porazio je u bici kod Smolenska rusku vojsku i nastavio da napreduje prema Moskvi.
1830 – Rođen je austrijski car Franc Jozef I Habzburg koji je vladao od 1848. do 1916. Ugušio je, uz pomoć Rusije, revoluciju u Mađarskoj 1849. Uspostavio je centralizovan sistem sa ograničenim tradicionalnim pokrajinskim slobodama. Posle proglašenja Austro-Ugarske nagodbe 1867. odustao je od strogog centralizma. Tada je napuštena i dotadašnja nemačka orjentacija pošto je primat među nemačkim zemljama preuzela Pruska. Dvojna monarhija će u buduće biti okrenuta prema Jugoistoku Evrope. Posle Berlinskog kongresa 1878. okupirao je Bosnu i Hercegovinu, koja je anektirana 1908. Iskoristio je atentat na prestolonaslednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu kao povod da napadne Srbiju, što će se završiti propašću njegove države 1918.
1850 – Umro je francuski pisac Onore de Balzak, začetnik evropskog realizma, autor oko stotinu knjiga s više od 2.000 likova. Prikazao je široku galeriju tipova iz svih društvenih sredina, raznih temperamenata i karaktera, koje pokreću raznolike pobude, od novca do vlasti, od ljubavi i idealizma do slepih nagona i brutalne eksploatacije. Gigantski obim njegovog dela plod je neumornog rada, tokom kojeg je prodavao i nenapisane ili nezavršene knjige neretko pod pritiskom rokova. Romani pod zajedničkim nazivom „Ljudska komedija“ imaju i vrednost gotovo socioloških studija. Dela: romani „Evgenija Grande“, „Čiča Gorio“, „Gopsek“, „Izgubljene iluzije“, „Seljaci“, „Rođaka Beta“, „Golicave priče“, „Šuani“.
1860 – Rođen je srpski političar i filolog i istoričar Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske kraljevske akademije, koji je 1921. s Jašom Prodanovićem osnovao Republikansku stranku i bio njen prvi predsednik. Prethodno je kao pripadnik Samostalne demokratske stranke više puta bio ministar prosvete i jednom predsednik vlade. Dela: monografija „Život i rad Vuka Stefanovića Karadžića“, stari srpski pisani spomenici „Miroslavljevo jevanđelje“, „Stari srpski natpisi i zapisi“, stari letopisi, dela Vuka Karadžića, uključujući „Vukovu prepisku“, udžbenici gramatike, studije o starim srpskim štamparijama, o srpskim crkvama u 15. i 16. veku, o arhiepiskopu Danilu.
1866 – U Novom Sadu je okončana je skupština 16 studentskih, đačkih i pevačkih društava iz Vojvodine i tadašnje Srbije i istaknutih političkih i javnih radnika iz gotovo svih srpskih zemalja, na kojoj je osnovana Ujedinjena omladina srpska. Organizacija je stvorena radi prosvetnog, kulturnog i naučnog uzdizanja srpskog naroda. Delovala je u Srbiji i drugim srpskim krajevima kao i pod vlašću Austrije i Turske. Rad Ujedinjene omladine srpske obustavljen je 1871.
1868 – Postavljen je kamen temeljac zgrade Narodnog pozorišta u Beogradu, čemu je presudno doprinelo gostovanje u prestonici Srbije glumaca iz Novog Sada 1867. Oduševljen predstavom „Gospođe i husari“, knez Srbije Mihailo Obrenović je obećao da će o svom trošku podići zgradu i osnovati stalno pozoriste. Kamen temeljac postavio je kralj Milan Obrenović, tada knez. Narodno pozorište je svečano otvoreno u oktobru 1869. prigodnim komadom „Posmrtna slava kneza Mihaila“. Prvi upravnik srpskog nacionalnog teatra bio je Jovan Đorđević, profesor, književnik, novinar, vaspitač potonjeg kralja Aleksandra Obrenovića. Đorđević je i autor teksta srpske himne „Bože pravde“. Pretpostavlja se da je autor projekta zgrade bio arhitekta Aleksandar Bugarski. Zdanje Narodnog pozorišta bilo je tada, osim Kapetan Mišinog zdanja, najraskošnija građevina u Beogradu.
1872 – Umro je Petar Preradović, književnik, jedan od najznačajnijih pesnika epohe ilirizma, čija se lirika kreće od zanosnog rodoljublja do krajnjeg pesimizma. Posle završene Vojne akademije u Vinernojštatu, iako rođen kao Srbin, zbog napredovanja u karijeri prešao je u rimokatolicizam i napredovao do čina generala, učestvujući u svim ratovima Austrije njegovog doba. Isprva je pisao na nemačkom, ali je ubrzo počeo da piše na srpskohrvatskom, pa se njegovim pravim književnim početkom smatra pesma „Zora puca, biće dana“. Napisao je i niz toplih ljubavnih pesama, od kojih se mnoge pevaju i sada, poput pesme „Miruj, miruj, srce moje“. Dela: zbirke pesama „Prvijenci“, „Nove pjesme“, drama „Kraljević Marko“, epovi „Lopudska“ nedovršen), „Prvi ljudi“, „Pustinjak“ (nedovršen), libreta „Vladimir i Kosara“, „Sirotica“. Tekst današnje austrijske himne delo je njegove praunuke Paule fon Preradović.
1896 – Francuska je okupirala Madagaskar i proglasila ga kolonijom. Madagaskar je nezavisnost stekao 1960.
1897 – Rođen je srpski slikar Milo Milunović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je učio u Firenci. Posle Prvog svetskog rata otišao je na studije u Pariz u kojem je s prekidima ostao do 1932. kada je došao u Beograd, gde je 1937. postao profesor Umetničke akademije. Snažno je uticao na mlađe generacije slikara u Beogradu.
1908 – Rođen je francuski državnik i pravnik Edgar For, koji je kao tužilac predstavljao Francusku na suđenju nemačkim ratnim zločincima u Nirnbergu posle Drugog svetskog rata. Bio je predsednik vlade Francuske 1952, 1955. i 1956. i više puta ministar od 1958. do 1969.
1908 – Rođen je srpski kompozitor Milan Ristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je u Beogradu, Parizu i Pragu. Bio je učenik Miloja Milojevića i Josipa Slavenskog. Dela: devet simfonija, „Muzika za kamerni orkestar“, „Suita giocosa“, „Simfonijske varijacije“, koncerti za violinu, za klavir, za kamerni orkestar, za klarinet, kamerne, klavirske i vokalne kompozicije.
1909 – Rođen je Milan Tokin, srpski novinar, literata, istoričar književnosti. U međuratnom periodu bio je novinar lista Vreme i novinske agencije Avala, od 1938. do 1941. dopisnik iz Berlina. Povukao se u rodni Vršac 1943. i od tada se bavio publicistikom, arhivistikom, bibliotekarstvom, prevođenjem, istorijom književnosti i literarnim radom. Bio je veliki poznavalac života i dela Jovana Sterije Popovića i priredio je njegova sabrana dela. Prevodio je Gustava Švaba, Štefana Cvajga, E. E. Kiša, Romena Rolana, Đakoma Kazanovu. Dela: „Jovan Sterija Popović“, „Vršac nekad i sad“, „Sterijina komedija Tvrdica – osveta duhu čaršije“, romani – „Vršačka davorija“, „Caričin ljubavnik“.
1922 – Rođena je američka filmska glumica Šeli Vinters, koja je počela karijeru mjuziklima i komedijama, ali je pravu slavu stekla ulogama agresivnih sredovečnih žena. Filmovi: „Dvostruki život“, „Mesto pod suncem“, „Noć lovca“, „Dnevnik Ane Frank“, „Lolita“, „Krvava mama“, „Kleopatra Džons“, „Posejdonova avantura“, „Stanar“.
