Danas je petak, 28. avgust, 240. dan 2026. Do kraja godine ima 125 dana.
430 – Umro je Aurelije Avgustin, poznatiji kao Sveti Avgustin, episkop u rimskoj severnoj Africi, najznamenitiji predstavnik rane hrišćanske misli (patristike). U najvažnijem delu „O državi Božjoj“ pravio je razliku između idealne, večne „države Božje“ i privremenih, prolaznih oblika zemaljske države. To delo je dugo bilo osnov crkvenog tumačenja svetovnih ustanova. Napisao je i neku vrstu autobiografije: „Ispovesti“.
1219 – Patrijarh Manojlo Saranten, uz saglasnost vizantijskog (nikejskog) cara Teodora I Laskarisa hirotonisao je Savu Nemanjića, potonjeg Svetog Savu, za prvog srpskog arhiepiskopa. Tim činom Srpska Crkva postaje autokefalna (samostalna). Središte Srpske arhiepiskopije u prvo vreme bilo je u manastiru Žiča. Car Stefan Dušan uzdigao je 1346. arhiepiskopiju na rang patrijaršije.
1645 – Umro je holandski pravnik, pisac i humanista Huig de Grot, poznat kao Hugo Grocijus, osnivač nauke o međunarodnom pravu. Pripadao je „školi prirodnog prava“ i dokazivao je jednakost ljudi među sobom i pred zakonom. Zastupao je tezu da su mora (i okeani) opšte dobro i da pojedine zemlje nemaju pravo njihovog ekskluzivnog korišćenja. Zalagao se za versku toleranciju (bilo je to vreme sukoba katolika i protestanata u Grocijusovoj Holandiji), ali je 1618. uhapšen u Utrehtu i 1619. osuđen na doživotnu robiju kao jeretik. Uspeo je 1621. da pobegne u Francusku i od 1635. do smrti 1645. bio je ambasador Švedske u Francuskoj. Dela: pravna i religiozna „De iure belli ac pacis“, „Mare liberum“, „De iure praedae“, „De veritate religionis Ćristianae“, „Via et votum ad pacem ečlesiasticam“, drame „Ćristus patiens“, „Sophomphaneas“, „Adamus exul“.
1749 – Rođen je nemački pisac Johan Volfgang Gete, jedno od najvećih imena svetske književnosti. Nekoliko godina posle završenih studija prava u Stazburu preselio se u Vajmar, gde je 28 godina bio upravnik pozorišta. Pored literature, intenzivno se bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru. Srbe je zadužio pisanjem o srpskoj narodnoj poeziji, koju je uvažavao, i prevodom više srpskih narodnih pesama, uključujući „Hasanaginicu“. Bio je pod uticajem Herdera koji je takođe bio sklon Srbima. Dela: romani „Faust“, „Vilhelm Majster“, „Verter“, „Izbor po srodnosti“, drame „Gec od Birlinhema“, „Egmont“, „Ifigenija na Tavridi“, „Torkvato Taso“, tragedije „Klaviho“, „Vanbračna kći“, ep „Herman i Doroteja“, putopis „Putovanje po Italiji“, autobiografsko delo „Iz mog života“, poezija „Marijenbadska elegija“, „Rimske elegije“, „Zapadno-istočni divan“, epigrami „Ksenije“, „Teorija boja“.
1761 – Rođen je grof Sava Tekelija, jedan od prvaka vSrba tadašnje Austrije, po obrazovanju pravnik, predsednik Matice vsrpske, dobrotvor srpskog naroda. Velikim zaveštanjem od 150.000 forinti, nekoliko kuća i zemljišnih poseda, osnovao je 1838. u Pešti zadužbinu „Tekelianum“ pod upravom Matice srpske (za čije je osnivanje on takođe obezbedio velika sredstva) kako bi srpskim đacima iz Vojvodine i drugih krajeva omogućio školovanje u glavnom gradu Ugarske. Kao veleposednik iz Arada (danas Rumunija) aktivno je učestovovao u političkom životu ugarskih Srba i materijalno je pomogao brojne srpske nacionalne akcije. Matica srpska ga je 1838. izabrala za doživotnog predsednika.
1813 – Od rana u bici na Deligradu umro je srpski junak iz Prvog srpskog ustanka Jovan Kursula, opevan u narodnim pesmama. U nizu bitaka istakao se junaštvom, posebno u boju na Crnom vrhu 1809. kada su Turci pod komandom Alije Gušanca pokušali da prodru u Gružu i Jasenicu i u septembru 1810. na Varvarinskom polju, kada je junaštvom zadivio i Turke i ruske dobrovoljce koji su se borili na strani Srba.
1833 – Britanska kruna se saglasila sa zabranom ropstva u Britanskoj imperiji.
1849 – Austrijske trupe pod komandom generala, potonjeg maršala, Jozefa Radeckog zauzele su italijanski grad Veneciju posle opsade započete 20. jula 1849.
